Kolnik nije površina ekskluzivno «ustanovljena» samo u korist vozača i motornih vozila. Kada  spazi pješaka na kolniku moguće je reagirati na različite načine.Posljedice mogu imati samo dva ishoda: nalet na pješaka ili izbjegavanje naleta. Okolnost što tamo neka «pješačka spodoba» u sumrak, po kiši «gaca» mokrom, blatnjavom cestom iako uz desni rub postoji nogostup, ne samo da vam ne daje pravo pregaziti je, već ta osoba neće biti kriva za prometnu nesreću ako je riječ o situaciji u kojoj joj zakon daje pravo da korača cestom unatoč postojanju nogostupa. Ukoliko su zakonske pretpostavke ispunjene neće biti riječi ni o situaciji u kojoj je pješak svojom radnjom doprinio šteti koju je sam pretrpio.
Odredba čl. 125. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje kako se na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se  pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pješaci se mogu kretati kolnikom. Ukoliko se pješak kreće kolnikom, mora se kretati što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne spriječava promet vozila. Uvažavajući  zakonske odredbe Županijski sud u Bjelovaru donio je odluku  (Gž-1455/05-2 od 1. 12. 2005) prema kojem pješakinja koja se kretala cestom na udaljenosti 0,50 m od desnog ruba, nije doprinjela šteti koju je pretrpjela u prometnoj nezgodi, iako je s desne strane ceste bio nogostup ali u lošem stanju zbog neodržavanja tako da su na njemu bili blato i trava, a pored toga isti nije bio osvjetljen. (T. P.)