Po nekoj logici, nakon stjecanja vanjskih dojmova trebalo bi prvo temeljito provjeriti limariju automobila. Ako limarija nije u dobrom stanju, to već nije preporuka za kupnju. Vozilo svakako treba pregledati danju, jer noć može prikriti neke detalje i loš limarski posao, što novog vlasnika kasnije može itekako smetati. Automobil se neizostavno mora pregledati odozdo, poželjno sa svjetiljkom, jer se tu mogu dobro uočiti eventualni autolimarski i lakirerski zahvati. Stoga automobil treba odvesti na kanal ili dizalicu.

Vozila novijeg godišta bolje su zaštićena od korozije od nekadašnjih. Proizvođači su produljili jamstvo na prohrđavanje sa šest na 12 godina i u pravilu, vozilo bi u tom razdoblju trebalo imati zdravu limariju, ako nije pretrpjelo oštećenje. Boljka novijih vozila je relativno tanak vanjski lim, koji je dosta osjetljiv pa se na karoseriji mogu primijetiti „ožiljci“ zadobiveni na parkiralištu, sitna udubljenja od kamenčića, a o tuči da i ne govorimo. Oštećenja lima ponekad se zataškavaju raznoraznim naljepnicama. Razmaci od poklopca motora do obaju blatobrana moraju biti jednaki, a poklopac motora mora se lagano zatvarati (i otvarati), baš kao i sva vrata. Pogledajte ima li zračnosti u šarkama kad podižete otvorena vrata. Poklopac motora mora nasjedati i zatvarati se besprijekorno, inače se može dogoditi da se otvori u vožnji što može biti vrlo opasno.

Sa svježe obojenim automobilima treba uključiti „dva para očiju“ jer se lakom zanosnog sjaja možda htjelo zamazati oči kupca. Novim slojem laka nerijetko se prikriva stvarno stanje karoserije – hrđa ili pretrpljeni karambol. Tvornički lak bezobzirno otkriva nedostatke. Vozilo koje je teže oštećeno u sudaru najbolje je posve izbjegavati, bez obzora na to koliko je dobro popravljeno. Različite nijanse boje na karoseriji dokaz su nestručnog „krpanja“, koje je uslijedilo nakon sudara. Je li na neki dio debelo nanesen kit može se ustanoviti kuckanjem i magnetom koji na takvom dijelu uopće neće hvatati, ili će uhvatiti puno slabije. Dobro je potanko pregledati bočne zidove i donji dio vrata, kutove u prtljažniku, kućišta farova, profilne nosače i nosače opružnih nogu. Hrđa napada s unutrašnje strane – mjehurići na laku znače da ga je već počela nagrizati. Pri pregledu podvozja valja paziti na šavove zavarivanja. Obavezno obratiti pozornost na stanje pragova i nosećih dijelova i mjesta na kojima se pričvršćuju elementi ovjesa. Ako ih je načela hrđa, sigurnost automobila bit će znatno smanjena. Zahrđale opruge i amortizeri, međutim, nisu znak za uzbunu. Osjetljive točke limarije su blatobrani u čijim se uglovima i šupljim dijelovima skupljaju blato i voda, te vrata, krovni žljebovi, poklopac prtljažnika, rubni lim. Hrđa se češće isto tako pojavljuje ispod ukrasnih i zaštitnih plastika i lajsni, a ponekad i oko rupa za pričvršćenje radio antene, dok kratke vožnje ubrzavaju hrđanje ispušnog sustava.

Nakon što je automobil položio limarski test, potrebno je provjeriti stanje motora